(VIDEO) Iran ponovo otvara PAKLENE podzemne baze: Jezivi satelitski snimci otkrili istinu, iz ruševina izvlače moćan arsenal - Amerika u novom problemu?
Iran je za samo nekoliko nedelja uspeo da obnovi većinu ulaza u podzemne raketne baze koje su gađali SAD i Izrael, a stručnjaci upozoravaju da Teheran i dalje raspolaže sa oko 1.000 projektila spremnih za upotrebu.
Iran je spreman da ispaljuje znatno veći broj dalekometnih projektila na Izrael i druge bliskoistočne zemlje nakon što je brzo otkopao svoja podzemna skladišta, što prema mišljenju stručnjaka naglašava ograničenja američke strategije bombardovanja.
Koristeći jednostavnu opremu poput buldožera i kipera, Iran je ponovo otvorio najmanje 50 od 69 ulaza u tunele podzemnih raketnih baza koje su oštetili američki i izraelski napadi. Analitičari procenjuju da Iran i dalje raspolaže sa oko hiljadu projektila uskladištenih duboko pod zemljom, koji bi sada ponovo mogli da budu dostupni, piše CNN.
Razlog za zabrinutost SAD
Nedeljama su napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ograničavali Iranu pristup podzemnim raketnim postrojenjima uništavanjem puteva i zatrpavanjem ulaza u tunele. Međutim, satelitski snimci koje je analizirao CNN pokazuju kako se Iran suprotstavio tim skupim vojnim kampanjama, što ukazuje na to da se raketne sposobnosti Teherana ne mogu uništiti isključivo gađanjem ulaza u tunele. Iako su Iran i SAD postigli preliminarni dogovor o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, predstoje meseci rada na detaljima sporazuma.
Ako se sukobi nastave, Iran je u poziciji da ''nastavi da ispaljuje projektile sve dok ima lansere i posade, čak i ako je proizvodnja zaustavljena'', rekao je Sem Ler, istraživač u Centru za studije neširenja oružja Džejms Martin, koji analizira iranske raketne sposobnosti.
- Ništa ne sprečava da se lanseri ponovo naoružaju ogromnim zalihama projektila koje Iranci i dalje poseduju. -
To bi mogao da bude razlog zbog kojeg SAD nije voljan da se ponovo vrati sukobu iako Izrael lobira za to.
Ubrzana obnova posle primirja
Tokom borbi, Iran je uz veliki rizik radio na otkopavanju ulaza u tunele, pri čemu su SAD i Izrael često gađali opremu korišćenu za raščišćavanje. Ti radovi omogućili su Teheranu da nastavi sa ispaljivanjem projektila, iako znatno smanjenim intenzitetom.
Od prekida vatre pre više od sedam nedelja, iranski napori na obnovi baza značajno su ubrzani. CNN je utvrdio da je Iran do sada deblokirao 50 od 69 ulaza u tunele u 18 podzemnih raketnih postrojenja koje su napali SAD i Izrael.
Na primer, u raketnoj bazi u Dezfulu do 12. maja ponovo su otvorena četiri od pet ulaza u podzemno postrojenje. Iran je takođe popravio i druge delove baza, uključujući puteve koje su SAD i Izrael bombardovali kako bi sprečili kretanje raketnih lansera. Satelitski snimci pokazuju da su gotovo svi krateri sada popunjeni, a na dva mesta putevi su čak i ponovo asfaltirani.
- Američka vojska vešta je u postizanju taktičkih uspeha, a zatrpavanje i suzbijanje iranskih raketnih snaga odličan je primer toga - rekao je Ler.
- Međutim, ako to ne prati niz razumnih strateških ratnih ciljeva i ostvariva teorija pobede, može se pretvoriti u strateški neuspeh.-
Portparol Pentagona Šon Parnel nije odgovorio na konkretna pitanja o otkrićima CNN-a, ponovivši raniju izjavu da je „američka vojska najmoćnija na svetu i ima sve potrebno za delovanje u vreme i na mestu po izboru predsednika“.
Ratni ciljevi i podzemna mreža
Predsednik Donald Tramp više puta je isticao iranski arsenal projektila kao razlog za rat, a njegovo uništenje bilo je jedan od ključnih ciljeva.
U objavi na društvenoj mreži Truth Social u martu, Tramp je naveo ''potpuno onesposobljavanje iranskih raketnih sposobnosti, lansera i svega povezanog sa njima'' kao jedan od pet ''ciljeva'' rata.
Iranska mreža podzemnih raketnih baza, čija je izgradnja počela pre više od 20 godina, pruža značajnu zaštitu projektilima i lanserima. Dubina postrojenja, od kojih su neka smeštena ispod stotina metara stena, ograničava mogućnosti američke i izraelske vojske da napadnu same baze.
Zbog toga su se u prvim nedeljama sukoba vojske usredsredile na napade na ulaze, što je, u kombinaciji sa naporima da se lociraju i unište mobilni lanseri, rezultiralo značajnim smanjenjem iranskih raketnih napada.
Ti udari teško su oštetili baze, zatrpavši većinu ulaza u tunele tonama ruševina i uništivši pristupne puteve. SAD i Izrael sproveli su i opsežnu kampanju uništavanja iranskog lanca snabdevanja, od fabrika elektronskih komponenti do postrojenja za proizvodnju raketnog goriva i tela projektila.
Nakon što su SAD i Iran postigli dogovor o prekidu vatre 8. aprila, američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da će Iran ''otkopavati preostale lansere i projektile, bez mogućnosti da ih zameni. Nemate odbrambenu industriju''.
Stvarnost iranskog arsenala
Stručnjaci veruju da Iran i dalje ima oko 1.000 projektila uskladištenih u podzemnim postrojenjima. Te zalihe, smeštene duboko ispod površine, verovatno nisu pretrpele značajnu štetu od napada na ulaze.
- Za ovakav rat pripremali su se 20 godina - rekao je Timur Kadišev, viši istraživač na Institutu za istraživanje mira i bezbednosnu politiku Univerziteta u Hamburgu.
- Veoma su spremni.-
Za ponovno otvaranje baza Iran je koristio različitu građevinsku opremu. Na satelitskim snimcima vide se utovarivači koji uklanjaju ruševine dok kiperi zatrpavaju kratere zemljom.
U jednoj bazi kod Isfahana, SAD i Izrael izveli su brojne napade kako bi blokirali četiri ulaza u tunele. Najmanje 18 kratera vidljivo je na prilazima dvama ulazima, što svedoči o količini municije korišćene za njihovo blokiranje.
Početkom maja satelitski snimak pokazao je kiper kako zatrpava kratere. Druga dva ulaza već su bila otvorena, a putevi do njih, prethodno uništeni, ponovo asfaltirani.
Obnova jednostavnom opremom
U bazi kod Homeina sredinom aprila snimak je pokazao najmanje deset građevinskih vozila angažovanih na raščišćavanju jednog ulaza. Dok Iran obnavlja svoj arsenal i funkcionalnost raketnih baza, analitičari su zabrinuti da se potcenjuje stalna pretnja koju predstavlja, posebno imajući u vidu sve manje zalihe američkih protivraketnih presretača.
Napadi na iranske fabrike možda neće sprečiti Teheran da obnovi proizvodne kapacitete onoliko dugo koliko bi SAD i Izrael želeli. Tokom Dvanaestodnevnog rata neke od tih fabrika takođe su bile napadnute.
Iako su nedavni napadi bili znatno širi, satelitski snimci pokazuju da je Iran već obnovio neka postrojenja gađana prošlog juna.
Američke obaveštajne procene ukazuju da je Iran već obnavljao ključne vojne sposobnosti, uključujući ponovno pokretanje proizvodnje dronova, kao i zamenu raketnih lansera i proizvodnih pogona.
- Iranci su nadmašili sve rokove koje je obaveštajna zajednica postavila za obnovu - rekao je jedan američki zvaničnik za CNN.
Za Kadiševa, ta razlika u tehnologijama otkriva poteškoće u sprovođenju vojnih opcija protiv Irana:
- Morate da koristite veoma sofisticirano i skupo oružje da biste naneli takvu štetu, a oporavak je veoma jednostavan – potrebni su samo buldožeri.-