Kafa može biti dobra za zdravlje, ali nije za svakoga: Evo kada postaje problem
Stručnjaci objašnjavaju kada je kafa saveznik, a kada treba biti oprezan.
Kafa je jedan od najčešće konzumiranih napitaka na svetu, ali njeni efekti na zdravlje nisu isti kod svih. Kod većine zdravih odraslih osoba umerena količina može biti bezbedna, dok preterivanje sa kofeinom može izazvati neprijatne i potencijalno ozbiljne tegobe.
Kako navodi Američka agencija za hranu i lekove (FDA), za većinu odraslih osoba oko 400 miligrama kofeina dnevno obično nije povezano sa negativnim efektima. Ipak, osetljivost na kofein značajno varira od osobe do osobe.
Koje su moguće koristi kafe
Umerena konzumacija kafe povezuje se sa određenim zdravstvenim koristima. Prema Harvardskoj školi javnog zdravlja, umeren unos kafe, približno 2 do 5 šoljica dnevno, povezan je sa manjom verovatnoćom za dijabetes tipa 2, bolesti srca, pojedine bolesti jetre, Parkinsonovu bolest i depresiju.
Važno je naglasiti da to ne znači da je kafa lek, već da se u istraživanjima kod ljudi koji je piju umereno vide određene povoljne povezanosti.
Kada kafa može postati problem
Previše kofeina može izazvati nesanicu, nervozu, ubrzan rad srca, drhtavicu, mučninu i glavobolju. Ovi simptomi se češće javljaju kod osoba koje piju više kafa dnevno, uzimaju energetska pića ili su posebno osetljive na kofein.
Majo klinika navodi da do 400 miligrama kofeina dnevno deluje bezbedno za većinu odraslih, ali upozorava da veće količine mogu izazvati neželjene efekte.
Kafa i srce: korist ili rizik
Kod zdravih odraslih osoba umerena kafa se ne smatra automatski opasnom za srce. Ipak, osobe koje imaju aritmije, visok pritisak, lupanje srca ili izraženu osetljivost na kofein trebalo bi da budu oprezne.
Veliki pregled istraživanja objavljen u Britanskom medicinskom žurnalu (BMJ) zaključuje da je konzumacija kafe češće bila povezana sa koristima nego sa štetom, posebno kod umerenog unosa, ali da trudnice i osobe sa specifičnim zdravstvenim stanjima treba da budu opreznije.
Ko treba posebno da ograniči kafu
- trudnice i žene koje planiraju trudnoću
- osobe sa nesanicom
- ljudi koji imaju lupanje srca ili aritmije
- osobe sa nekontrolisanim visokim pritiskom
- osobe koje imaju anksioznost ili napade panike
- oni koji imaju gorušicu ili refluks
Prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije (NHS), trudnice ne bi trebalo da unose više od 200 miligrama kofeina dnevno, jer veće količine mogu povećati rizik od komplikacija u trudnoći.
Najveća greška: kafa puna šećera i dodataka
Kada se govori o koristima kafe, najčešće se misli na običnu crnu kafu, bez velikih količina šećera, šlaga, sirupa i masnih dodataka. Takvi napici mogu imati mnogo kalorija i šećera, pa se efekat na zdravlje menja.
Harvardski izvor za ishranu navodi da sama kafa sadrži korisna biljna jedinjenja, ali da dodaci poput šećera i pavlake mogu smanjiti njene potencijalne koristi.
Kafa i san
Kofein može ostati aktivan u organizmu satima, zbog čega kafa popodne ili uveče kod mnogih ljudi remeti san. Ako se budite umorni, teško zaspite ili se često budite tokom noći, kasna kafa može biti jedan od razloga.
Posebno treba biti oprezan ako se kafa pije posle 16 časova, jer kod osetljivih osoba čak i jedna šoljica može poremetiti uspavljivanje.
Koliko kafe je razumno piti
Za većinu zdravih odraslih osoba umeren unos znači do oko 3 do 4 manje šoljice dnevno, ali tačan efekat zavisi od jačine kafe, veličine šoljice i individualne osetljivosti na kofein.
Najbolje pravilo je da pratite telo: ako posle kafe imate nervozu, drhtanje, lupanje srca, gorušicu ili nesanicu, količina vam verovatno ne odgovara.
Umereno konzumirajte kafu i pratite signale svog tela
Kafa može biti deo zdrave svakodnevice ako se pije umereno i bez previše šećera i dodataka. Kod mnogih ljudi povezuje se sa boljom budnošću i određenim dugoročnim koristima.
Ipak, kafa nije za svakoga i nije zamena za zdrav način života. Ako izaziva nesanicu, lupanje srca, nervozu, gorušicu ili probleme sa pritiskom, najbolje je smanjiti unos ili se posavetovati sa lekarom.